Članovi Prirodoslovnog društva „Drava“ i ove su godine proveli monitoring ptica na rijeci Dravi. Ovo je već četvrta godina zaredom kako se prati stanje populacije bregunica i orla štekavca od brane kod Donje Dubrave pa do ušća Drave u Dunav. Sredstva za ovaj zahtjevni projekt do ove godine bila su tek dostatna za rad te stoga nismo bili u mogućnosti adekvatno prezentirati naš rad. Zadnju potporu za rad iz proračuna Virovitičko-podravske županije dobili smo 2004. godine što nam je omogućilo da započnemo ovaj projekt, no nakon toga potpora je izostala. Da bismo uopće mogli nastaviti s monitoringom zatražili smo donacije izvan naše županije i na taj način uspjeli zadržati kontinuitet rada. Stoga zahvaljujemo Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Arnu Mohlu iz WWF- a Austrije na potpori za rad tijekom prve tri godine.
2007. godine Vlada Kraljevine Nizozemske prepoznala je važnost našeg projekta „Monitoring orla štekavca i bregunica na rijeci Dravi“ i odabrala ga kao jedan od tri projekta koje je financirala ove godine u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući ovoj donaciji ove smo godine proveli monitoring ptica na rijeci Dravi, prezentirali rezultate monitoringa i tiskali promotivni materijal.
Tijekom obilaska terena iz čamca promatramo, brojimo i bilježimo sve podatke o pticama te vršimo fotografiranje. Svaki put Dravom prijeđemo više od 250km riječnog toka od D. Dubrave do Aljmaša. Svojim radom i nesebičnim zalaganjem za zaštitu prirode, članovi udruge prikupe i obrade vrlo vrijedne podatke o stanju ornitofaune na rijeci Dravi.
Iako je Hrvatska mala zemlja ističe se velikim brojem ptica gnjezdarica. Tu gnijezdi 231 vrsta ptica od ukupno 375 vrsta koliko je do sada zabilježeno. Ovo bogatstvo vrsta ponajprije možemo zahvaliti raznolikosti staništa. Vlažna staništa su među najugroženijima i gotovo polovica ugroženih ptica su močvarice.
Rijeka Drava teče 720 km dugim tokom od izvora u Alpama do Dunava, te prolazi Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom i Mađarskom. Usprkos ugroženosti, rijeka Drava i okolna staništa još uvijek su bogata ornitofaunom. Najznačajnije stanište za zaštitu prirode je sama rijeka sa šljunkovitim i pjeskovitim sprudovima i otocima, rukavcima i mrtvicama te odronjenim strmim riječnim obalama. Taj tip staništa, u Hrvatskoj pa i šire, najbolje je razvijen na rijeci Dravi, a njen gornji tok sa šljunčanim otocima i sprudovima je praktično jedino veće područje u Hrvatskoj s dobro razvijenim staništem tog tipa. Odronjene strme riječne obale su važno gnjezdilište bregunica, pčelarica i vodomara. Zajednica ptica močvarnih staništa dolazi u riječnim rukavcima, mrtvicama i šljunčarama, uglavnom s dobro razvijenom močvarnom vegetacijom (trska, šaš, plutajuća i potopljena vegetacija itd.). Karakteristične vrste su trstenjaci, kokošica, štijoke, mlakuša, liska, divlja patka, crvenokljuni labud, mali gnjurac, čaplje, cvrčići itd. Staništa s otvorenom vodom veći broj vrsta ptica koristi kao hranilište.
Bogatstvo ptičjih zajednica je u opadanju zbog sve većeg utjecaja čovjeka, no tek nakon provedenog monitoringa bit će moguće dati točne trendove populacija ptica ovog područja. Daljnje kanaliziranje rijeke mogla bi uništiti neke vrlo rijetke tipove staništa i uzrokovati nepopravljive štete na čitavi ekosustav, neke vrste kao što je mala čigra na samom su pragu izumiranja na rijeci Dravi.
Prema podacima iz Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske štekavac (Halietetus albicilla) je danas ugrožena gnjezdarica panonske Hrvatske. Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode u Hrvatskoj, a na međunarodnoj razini je zaštićen Bonskom, Bernskom i Washingtonskom konvencijom. Rasprostranjen je u Europi, Aziji i na Grenlandu.
Gnijezda gradi u krošnjama visokih starih stabala uz veće vodene površine. Odrasle ptice su monogamne i tijekom godine se zadržavaju na svojim teritorijima. U gnijezdu imaju obično dva jaja i za mlade se brinu oba roditelja. Mladi postaju neovisni o roditeljima u dobi od oko 4 mjeseca, a spolno zreli s pet godina. Hrane se ribom, pticama vodaricama, sisavcima i strvinama. Na području rijeke Drave uključujući Kopački rit gnijezdi oko 70 parova, što je više od 40% Hrvatske populacije orla štekavca. Na užem području rijeke Drave bez Kopačkog rita gnijezdi 30 parova što je gotovo 20% Hrvatske populacije.
Bregunica (Riparia riparia) je prema Podacima iz Crvene knjige ugroženih vrsta ptica Hrvatske niskorizična vrsta i kao većina ptica zaštićena zakonom o zaštiti prirode. Rijeka Drava je zasigurno najbogatija bregunicama na području Hrvatske. Tijekom 2007. godine od ukupno 15 500 parova bregunica koje gnijezde na području Hrvatske, u okomitim obalama rijeke Drave gnijezdilo je 11 000 parova što je nešto više od 70% hrvatske populacije ovih ptica.
Ovaj projekt realiziran je uz pomoć Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u Republici Hrvatskoj, u okviru MATRA/KNIP programa. This Project was supported by the Embassy of the Kingdom of the Netherlands in the Republic of Croatia, in the framework of MATRA/KNIP programme.