Ova godina označava punih 20 godina monitoringa ptica na posljednjih 256 kilometara rijeke Drave. Ovo je jedan od najdužih monitoringa ptica proveden u kontinuitetu na tako velikom području, a proveli su ga članovi udruge Prirodoslovno društvo “Drava”. Tijekom ovogodišnjeg monitoringa rijeka Mure, Drave i Dunava zabilježeni su vrlo visoki vodostaji kroz dug period tijekom sezone gniježđenja, a većina sprudova i nižih strmih obala bila su poplavljena. Što je negativno utjecalo na gniježđenje ptica sprudova i strmih obala.
Prikupljeni podatci obradit će se tijekom narednih mjeseci. Ukupno je čamcem prijeđeno 126 rkm rijeke Dunava, 73 rkm rijeke Mure i 256 rkm rijeke Drave, odnosno ukupno 455 rkm.
Iako su uvjeti na rijekama bili nepovoljni za gniježđenje ptica, zabilježeno je njihovo gniježđenje na rijekama. Najbolja situacija je na rijeci Dravi koja je u nekim dijelovima svog toka dovoljno očuvana te je pogodna za gniježđenje ciljanih vrsta.
Ciljne vrste monitoringa su podijeljene u ptice strmih obala, ptice sprudova, vodarice i grabljivice.
Ptice strmih obala je skupina ptica koje gnijezde u strmim riječnim obalama nastalim bočnom erozijom rijeka. Što je ujedno i jedno od najugroženijih staništa. U ovu grupu ubrajamo bregunice (Riparia riparia), pčelarice (Merops apiaster) i vodomara (Alcedo atthis). Ove vrste za gniježđenje kopaju rupe u strmim obalama koje su od pogodnog sedimenta za tu vrstu. Npr. bregunice preferiraju mekši sediment sastavljen većinom od pijeska i nešto malo od finijeg sedimenta. Dok pčelarice i vodomar mogu rupe kopati i u tvrđem sedimentu. Bregunice i pčelarice gnijezde u kolonijama dok je vodomar teritorijalna poligamna vrsta koja gnijezdi solitarno ali i često puta na rubovima kolonija bregunica i pčelarica. Ova skupina ptice je značajna jer nam pokazuje trenutno stanje rijeka. Što podrazumijeva da je rijeka u prirodnom stanju, odnosno da njezine obale nisu utvrđene ljudskom aktivnošću.
Ptice sprudova spadaju u skupinu ptica koje gnijezde na tlu, odnosno pješčanim i šljunčanim sprudovima rijeka. Zbog ljudskih aktivnosti sprudova je sve manje (utvrđivanje obala rijeka, kanaliziranje rijeka, vađenje sedimenta i pregrađivanje rijeka) što posljedično ima utjecaj na populacije ptica ove skupine. U ovu skupinu ubrajamo kulika sljepčića (Charadrius dubius), malu prutku (Achtitis hypoleucos), crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) i malu čigru (Sterna albifrons).
Ptice ove skupine često puta ima reducirana gnijezda i teška ga je uopće uočiti, što predstavlja veliku opasnost za ptice ovih skupina zbog nenamjernog gaženja jaja na sprudovima. Jaja su vrlo slična oblikom i veličinom šljunku te ih je teško uočiti.
Dodatnu opasnost za ovu skupinu predstavlja oscilacija vode koja može biti prirodna ili antropogeno izazvana većim protokom vode na hidrocentralama tijekom sezone gniježđenja.
Vodarice spadaju u skupinu ptica koja naseljavaju vodena staništa. Veći broj ovih vrsta gnijezdi na močvarnim staništima uz rijeke, a na rijeke se dolaze hraniti.
Ova skupina također pokazuje u kakvome je stanju rijeka i zaobalje. U ovu skupinu ptica ubrajamo patke, guske, čaplje rode, galebove, kormorane, gnjurce, ronce i ostale.
Grabljivice spadaju u skupinu ptica koje se hrane hvatajući plijen nogama. Budući da ova skupina pripada na vrhu hranidbenog lanca njihova brojnost na može ukazati na zdravlje staništa, odnosno kapaciteta staništa. Najvažnija vrsta grabljivica koju mi promatramo je štekavac (Haliaeetus albicilla). Zato što je direktno vezan za vodena staništa, zbog svoje specifične ishrane. Ostale bitne vrste su: crna lunja (Milvus migrans), eja močvarica (Circus aeruginosus), bukoč (Pandion haliaetus).
Monitoring se provodi iz čamca tijekom dnevne vidljivosti i malom brzinom kako bi se što bolje uočile vrste ptica i ne uznemirile. Cilj ovog monitoringa je praćenje stanja i kako bi se utvrdio trend brojnosti pojedinih ptica. Također da se doprinese zaštiti naših rijeka.
Na čamcu istraživači provode veći dio dana, izloženi vremenskim nepogodama, što podrazumijeva izuzetno jako sunčevo zračenje koje je dodatno pojačano refleksijom vodene površine, nemogućnosti sklanjanja od zraka. Često puta jutarnje hladnoće, kiše, vjetar i prskanja vode u čamac, obilje komaraca i često puta obada. Promatranje se je vršilo pomoću optičkih pomagala (dalekozor), a evidentiranje pomoću GPS uređaja i fotoaparata. Sva ova oprema izložena je brzom propadanju zbog navedenih nepovoljnih uvjeta.
Monitoring ptica 2024. godine rijeka Mure, Drave i Dunava proveden je uz pomoć WWF Austrije. U monitoringu su sudjelovali članovi udruge: Ivan Darko Grlica, Željko Deskar i Ivan Grlica.